ZNAMENITOSTI- TRADICIJSKA ARHITEKTURA
Ukoliko posjetite Draganić ili kroz njega prolazite na svom putovanju od Zagreba do Karlovca zasigurno ćete primjetiti stare drvene kuću smještene izmđu modernih katnica, a ako ste zaljubljenik u tradicijsku drvenu arhitekturu onda svakako trebate skrenuti s glavne ceste i posjetiti selo Lazinu, Barkoviće, Jazvace, Budrovce... gdje se mogu vidjeti prekrasni primjerci kuća građenih još s početka 20. stoljeća.
 Način tradicionalnog građenja drvenih objekata zadržao se je sve do polovice 20. stoljeća. Pravo korištenja šume za nabavu građe omogućeno je svakom domaćinstvu, pa su gotovo svi objekti bili napravljeni od drveta. Ukidanjem zemljišne zajednice i nacionalizacijom šuma došlo je do napuštanja tradicionalnog načina gradnje, a tome je uveliko pripomogla upotreba cigle kao jeftinijeg građevinskog materijala. Način gradnje stambenih i gospodarskih objekata prilično je sličan. Starije kuće nisu imale zidane temelje, ali su na spojevima na četiri ugla u zemlju stavljeni veći "kameni vuglaši". Objekti građeni u 20. stoljeću imaju vrlo često zidane temelje, ali i drvene ili betonske nosače, tzv. babice. Zidane temelje imaju stambene zgrade koje su građene na padini terena, tako da se ispod dijela kuće nalazi podrum. Na postavljene temelje ili babice stavljaju se donje drvene grede, podval ili pocek, a one su na uglovima povezane pomoću usjeka zvanog "kamp". Hrastove planke obrađene su tesanjem ili piljenjem ručnim pilama i spajane su na tri karakteristična načina: stariji način je na "vugle", "križ" ili "hrvatski vugel", gdje su planke na kraju zarezane i složene tako da su po dvije zajedno povezane pomoću ureza izrezanog pri kraju planki, a krajevi planski strše izvan ravnina stijena kuće. Drugi je način "cinkani" ili "nemški vugel", gdje se planke na kraju zarezuju tako da su međusobno povezane i čine ravno rezan ugao.
 Najviši oblik drvene arhitekture je građenje crkava. Na području Pokuplja i Draganića bilo je mnogo crkvica i kapela sagrađenih od drveta jer je to područje bogato kvalitetnom hrastovom šumom. Međutim, crkve se krajem 18. i početkom 19. stoljeća grade zidanim materijalom, pa su se od tih brojnih crkvica na ovom području sačuvale samo dvije, od kojih je lijep primjer seoske drvene sakralne arhitekture Kapelica Sv. Trojstva u Draganićkom Goljaku. Župna crkva Sv. Jurja vrlo je stara i spominje se u popisu Ivana Arhiđakona 1334. godine, a kako je izgledala ta crkva u to vrijeme, danas se ne zna. Podružnice župne crkve u Draganiću su u 17. stoljeću bile drvene kapelice. Kapelica Sv. Antuna Pustinjaka sagrađena je od drveta 1671. Po opisu je imala na ulazu drveni tornjić, a 1683. godine je već imala zidani tornjić. Tu je kapelicu zamijenila nova zidana crkva dovršena 1702. godine. Kapelicu Sv. Barbare u vrhu podigla je slobodna općina Draganići 1731. godine. Kapelica Sv. Fabijana i Sebastijana u Lazini sagrađena je također od drveta, a spominje se 1668. godine. Drveni zvonik sagrađen na preslicu je stajao na četiri stupa, a 1704. godine je kapelica obnovljena zidanim materijalom. Kapelica Sv. Magdalene poznata kao drvena građevina od 1683 . godine, a nalazi se u Gucima. Stari je župni dvor (farof) bio od drveta, sve do početka 19. stoljeća, a 1828. sazidan je današnji. Nedaleko župne crkve na mjesnom groblju u Draganiću nalazila se kapelica Sv. Siksta (Šikost), koja se spominje od 1668. godine kao građevina od drveta, što je od 1776. godine služila kao mrtvačnica, a od 1988. godine ponovno dobiva funkciju sakralnog objekta.
 Kapelica Sv. Trojstva podignuta je na mjestu starije drvene kapelice sagrađene 1668. godine. Ispred kapele bio je drveni tornjić na preslicu koji se dizao nad malim trijemom, tzv. kapićem. Danas je sačuvana apsida kapelica kao najstariji dio te drvene građevine. Predvorje pred ulazom u Kapelicu je u 18. stoljeću srušeno, a novosagrađeni drveni zvonik je poslije podzidan. Stariji dio drvenih stijena izrađen je od tesanih planki na "vugle" ili "hrvatske vugle". Unutar građevine nalazi se drveni barokni oltar iz 1692. godine. Kapela je u unutrašnjosti obložena velikim hrastovim daskama na kojima su naslikani likovi svetaca i apostola. Crkva je bila u trošnom stanju pa su zaslugom današnjeg župnika Željka Pavičića 1985. obavljeni znatni građevinskosanacijski radovi. Od sanacijskih radova na Crkvi Sv. Trojstva obavljeno je prekrivanje krovišta, zaštita vanjskih stijena, izmjena drvenih dijelova tornja te konzerviranje i restauriranje zidnih slika i oltara. Od 1980. do 1990. obavljeni su građevinskosanacijski radovi Župne crkve Sv. Jurja, a djelomično su popravljene i ostale kapelice.
|
|
Zateknete li se u Draganiću, pokušajte ga upoznati biciklom! Naime, više od 10 kilometara duga biciklistička staza spaja gotovo sve dijelove i ne dopušta Vam se izgubiti (putokazi!), ali vam nudi usputan odmor (klupe i stolovi na nekim raskrižjima). Zadivljujući pogled na Ozalj i Sloveniju, Karlovac i Gvozd, Zagreb i Sljeme te Pokupsku dolinu možete doživjeti na samo jednom jedinom mjestu na svijetu : Piramidi! Na oko 220 metara nadmorske visine uzdiže se brežuljak u obliku prave pravcate piramide, raj za odmor i rekreaciju. Osim ove biciklističke staze koja je prije svega namijenjena rekreativcima i manje zahtjevnim biciklistima možete se oprobati i na biciklističkoj stazi koja vodi od Draganića do Ozlja, ali za to već morate biti u dobroj kondiciji, jer dužina staze je 57 kilometara. Kartu staze i opis možete pogledati na našoj stranici 
Ono po čemu je Draganić najpoznatiji svakako su Draganićki ribnjaci koji se od nedavno bave ekološkim uzgojom slatkovodne ribe na 346 hektara vodene površine, a na veselje mnogobrojnih ribiča jedan njihov dio otvoren je i za sportski ribolov. Ribnjaci su bogati većinom vrsta slatkovodne ribe: šaran, amur, som, linjak, štuka, p.grgeč, tolstolobik, babuška, a.somić.
Osim ribolova na ribnjacima, ribu možete loviti i na mnogobrojnim bajerima i kanalima koji protječu u nizinskom djelu općine te na potoku Kupčini. Vodenim površinama u općini Draganić gospodari Sportsko ribolovno društvo Draganić.
najbolje je da odmor potražite u nekom od ugostiteljskih objekata smještenih na staroj karlovačkoj cesti. Ribičima, a i ostalim posjetiteljima Draganića posebno preporučamo Restoran "Ribič"nedaleko želj. postaje Draganić sa dugodogišnjom tradicijom u pripremi jela od ribe, kao i ostalom raznovrsnom ponudom, te izvrsnim kolačima. Ukoliko planirate ostati u Draganiću koji dan duže smještaj možete potražiti u restoranu "Mirna Dolina" ili u nekom od karlovačkih hotela.