Pregled stanja gospodarstva općine Draganić

Obrtništvo

Obrtništvo je na području Općine Draganić imalo svoju tradiciju, počevši od kraja 19. stoljeća pa do ukidanja Općine 1957. g., odnosno kroz razdoblje dulje od pola stoljeća djelovali su brojni kovački, lončarski, pilanski i slični obrti.
Svoj ponovni razvoj obrtništvo započinje tek 90 - tih godina 20 - og stoljeća, odnosno nakon osamostaljenja RH, kada su nekadašnji stari tradicijki obrti zamijenjeni novim, prvenstveno uslužnim obrtima (trgovački, ugostiteljski, frizerski, autolimarski i sl), dok su u nešto manjem postotku zastupljeni proizvodni obrti (građevinski, bravarski, drvoprerađivački).
Danas na području Općine Draganić djeluje ukupno cca 50 registriranih obrta različitih vrsta djelatnosti u koje su uključeni i proizvodni i uslužni obrti.

Trgovačka društva

Na području Općine Draganić djeluje cca 20 -ak registriranih trgovačkih društava, prvenstveno d.o.o.-a, koji se bave različitim djelatnostima, prvenstveno trgovinom, a nešto manje proizvodnim djelatnostima.
Trgovačka društva, isto kao i obrtništvo, zasigurno će doživljeti svoju ekspanziju stavljanjem u funkciju dviju novih poduzetničkih zona, od kojih je kod jedne u tijeku prodaje zemljišta i zaključenje kupoprodajnih ugovora.

Zadruge

Općini Draganić prvenstveno nedostaje Poljoprivredna zadruga u okviru koje bi se okupljali stočari i poljoprivredni proizvođači koji bi na taj način lakše mogli plasirati svoje proizvode na tržište.
U razdoblju od 1993. do 1996. godine na području Općine Draganić osnovana je Poljoprivredna zadruga, no ista je bila prvenstveno orijentirana na trgovinu a ne na okupljanje poljoprivrednika u smislu lakšeg nalaženja plasmana za svoje proizvode te stoga ista niti nije imala dulji prosperitet a posljedica svega bila je njezina likvidacija od strane TS Karlovac 2001. g.
Vizija zadrugarstva na području Općine Draganić u vrlo skoroj budućnosti je formiranje i razvoj moderne poljoprivredne zadruge koja bi se pored organiziranosti kooperanata u smislu traženja plasmana za njihove proizvode, morala određenim dijelom baviti i problematikom okrupnjavanja rascjepkanom poljoprivrednog zemljišta.

Poljoprivreda

Prema posljednim podacima o popisu stanovništva, 4,1 % stanovništva Općine izjasnilo se kao stanovništvo kojemu je poljoprivreda jedini i osnovni izvor prihoda, no unatoč tome, čak 83 % domaćinstava na području Općine posjeduje zemlju. Određeni broj tih domaćinstava se pored drugih osnovnih zanimanja bave i poljoprivredom (manji dio i stočarstvom) kao dodatnim zanimanjem, a najvećim dijelom domaćinstva, prvenstveno staračka, prestala su obrađivati zemlju te je takva zemlja uglavnom unatrag 10 -ak godina zarasla u šikare i šume uslijed čega je neadekvatna za daljnju obradu bez predhodnog posebnog privođenja namjeni.

Prema posljednim podacima Općina Draganić raspolaže obradivim poljoprivrednim zemljištem površine 2510 ha ili oko 34,6 % njezine sveukupne površine.

Najveća kočnica za razvoj moderne poljoprivredne proizvodnje su u potpunosti nesređeni imovinsko-pravni odnosi na poljoprivrednom zemljištu te veoma velika usitnjenost poljoprivrednih parcela koje su neadekvatne za bilo kakvu ozbiljniju tržišnu proizvodnju.

Promet

Općina Draganić uslijed svojeg povoljnog geografskog položaja u središnjem dijelu RH, svojim sjeveroistočnim dijelom smještena na samoj granici Karlovačke i Zagrebačke Županije, prometno je veoma dobro povezana kako sa susjednim Općinama i gradovima, tako i sa preostalim dijelom RH.
Cijelim uzdužnim središnjim dijelom Općine Draganić iz pravca sjeveroistoka prema jugozapadu paralelno prolaze dvije značajne cestovne prometnice, svaka u dužini od cca 10 km, i to:

• ŽC 1042 Zagreb - Karlovac
• autocesta Zagreb - Karlovac.

Najveći problem u cestovnom prometu je veoma velika frekventnost vozila, kako putničkih, tako i teretnih (povremeno preko 10 000 vozila u jednom danu) čime je znatno ugroženo kretanje pješaka i biciklista uz istu. Izgradnjom pješačkog nogostupa navedena bi se problematika najvećim dijelom bila riješena te time zaštićeni svakodnevno ugroženi brojni životi pješaka i biciklista, a prvenstveno školske djece.
Vezano uz auto - cestu Zagreb - Karlovac valja istaknuti kako Općina Draganić nema direktnog priključenja na nju sa svojeg područja, nego se promet istom kroz područje Općine odvija kao tranzitni.
Pored navedenih cesta, područjem Općine prolaze još 4 Županijske ceste od kojih dvije poprečno povezuju područje Općine sa susjednim gradovima Karlovac i Ozalj. Istočnim dijelom Općine prolazi željeznička pruga iz pravca Zagreba prema Rijeci, koja također prolazi duž cijelog područja Općine, u dužini od cca 7 km, a na području Općine nalaze se dvije željezničke postaje - ŽP Draganić i ŽP Lazina.

Šumarstvo

Duž cijelog južnog dijela područja Općine, u površini od 3425 ha ili 47,2 % površine Općine prostiru se šume hrasta lužnjaka. Šume spadaju u skupinu gospodarskih šuma te su u 100 % - tnom državnom vlasništvu, a istima gospodare Hrvatske šume - Uprava šuma Karlovac.

Financijske usluge

Na području Općine Draganić postoji Poslovnica Karlovačke banke d.d., u okviru koje se obavlja platni promet za pravne osobe koje posluju putem predmetne banke, kao i financijsko poslovanje za fizičke osobe (tekući i žiro-računi građana, isplata mirovina i sl.)
Pravne, a prvenstveno fizičke osobe u mogućnosti su koristiti i razne oblike financijskih usluga koje im nudi Hrvatska pošta d.d.

Udruživanje

Poljoprivredni proizvođači i stočari s područja Općine Draganić okupljeni su u dvije udruge koje su registrirane na području Općine Draganić a okupljaju članove sa područja cijele Karlovačke Županije i to:

• Udruga za međususjedsku pomoć "Strojni prsten" Karlovačke Županije - Draganić
• Udruga proizvođača mesa i mlijeka za područje Karlovačke Županije.

Radna snaga

Popisom stanovništva iz 2001. g. dobiveni su i određeni podaci o kvalifikacijskoj strukturi 2558 stanovnika u dobi starijoj od 15 godina i to kako slijedi:

• 1 414 stanovnika spada u kategoriju stanovništva u koju se ubrajaju oni koji su bez ikakve završene škole do stanovnika sa završenom osnovnom školom
• 983 stanovnika ima završenu srednju školu
• 110 stanovnika spada u kategoriju koja ima završenu višu i visoku školu, te magisterij i doktorat
• 51 stanovnik je nepoznate kvalifikacijske strukture