ZNAMENITOSTI- TRADICIJSKA ARHITEKTURA
Ukoliko posjetite Draganiæ ili kroz njega prolazite na svom putovanju od Zagreba do Karlovca zasigurno æete primjetiti stare drvene kuæu smještene izmðu modernih katnica, a ako ste zaljubljenik u tradicijsku drvenu arhitekturu onda svakako trebate skrenuti s glavne ceste i posjetiti selo Lazinu, Barkoviæe, Jazvace, Budrovce... gdje se mogu vidjeti prekrasni primjerci kuæa graðenih još s poèetka 20. stoljeæa.
 Naèin tradicionalnog graðenja drvenih objekata zadržao se je sve do polovice 20. stoljeæa. Pravo korištenja šume za nabavu graðe omoguæeno je svakom domaæinstvu, pa su gotovo svi objekti bili napravljeni od drveta. Ukidanjem zemljišne zajednice i nacionalizacijom šuma došlo je do napuštanja tradicionalnog naèina gradnje, a tome je uveliko pripomogla upotreba cigle kao jeftinijeg graðevinskog materijala. Naèin gradnje stambenih i gospodarskih objekata prilièno je slièan. Starije kuæe nisu imale zidane temelje, ali su na spojevima na èetiri ugla u zemlju stavljeni veæi "kameni vuglaši". Objekti graðeni u 20. stoljeæu imaju vrlo èesto zidane temelje, ali i drvene ili betonske nosaèe, tzv. babice. Zidane temelje imaju stambene zgrade koje su graðene na padini terena, tako da se ispod dijela kuæe nalazi podrum. Na postavljene temelje ili babice stavljaju se donje drvene grede, podval ili pocek, a one su na uglovima povezane pomoæu usjeka zvanog "kamp". Hrastove planke obraðene su tesanjem ili piljenjem ruènim pilama i spajane su na tri karakteristièna naèina: stariji naèin je na "vugle", "križ" ili "hrvatski vugel", gdje su planke na kraju zarezane i složene tako da su po dvije zajedno povezane pomoæu ureza izrezanog pri kraju planki, a krajevi planski strše izvan ravnina stijena kuæe. Drugi je naèin "cinkani" ili "nemški vugel", gdje se planke na kraju zarezuju tako da su meðusobno povezane i èine ravno rezan ugao.
 Najviši oblik drvene arhitekture je graðenje crkava. Na podruèju Pokuplja i Draganiæa bilo je mnogo crkvica i kapela sagraðenih od drveta jer je to podruèje bogato kvalitetnom hrastovom šumom. Meðutim, crkve se krajem 18. i poèetkom 19. stoljeæa grade zidanim materijalom, pa su se od tih brojnih crkvica na ovom podruèju saèuvale samo dvije, od kojih je lijep primjer seoske drvene sakralne arhitekture Kapelica Sv. Trojstva u Draganiækom Goljaku. Župna crkva Sv. Jurja vrlo je stara i spominje se u popisu Ivana Arhiðakona 1334. godine, a kako je izgledala ta crkva u to vrijeme, danas se ne zna. Podružnice župne crkve u Draganiæu su u 17. stoljeæu bile drvene kapelice. Kapelica Sv. Antuna Pustinjaka sagraðena je od drveta 1671. Po opisu je imala na ulazu drveni tornjiæ, a 1683. godine je veæ imala zidani tornjiæ. Tu je kapelicu zamijenila nova zidana crkva dovršena 1702. godine. Kapelicu Sv. Barbare u vrhu podigla je slobodna opæina Draganiæi 1731. godine. Kapelica Sv. Fabijana i Sebastijana u Lazini sagraðena je takoðer od drveta, a spominje se 1668. godine. Drveni zvonik sagraðen na preslicu je stajao na èetiri stupa, a 1704. godine je kapelica obnovljena zidanim materijalom. Kapelica Sv. Magdalene poznata kao drvena graðevina od 1683 . godine, a nalazi se u Gucima. Stari je župni dvor (farof) bio od drveta, sve do poèetka 19. stoljeæa, a 1828. sazidan je današnji. Nedaleko župne crkve na mjesnom groblju u Draganiæu nalazila se kapelica Sv. Siksta (Šikost), koja se spominje od 1668. godine kao graðevina od drveta, što je od 1776. godine služila kao mrtvaènica, a od 1988. godine ponovno dobiva funkciju sakralnog objekta.
 Kapelica Sv. Trojstva podignuta je na mjestu starije drvene kapelice sagraðene 1668. godine. Ispred kapele bio je drveni tornjiæ na preslicu koji se dizao nad malim trijemom, tzv. kapiæem. Danas je saèuvana apsida kapelica kao najstariji dio te drvene graðevine. Predvorje pred ulazom u Kapelicu je u 18. stoljeæu srušeno, a novosagraðeni drveni zvonik je poslije podzidan. Stariji dio drvenih stijena izraðen je od tesanih planki na "vugle" ili "hrvatske vugle". Unutar graðevine nalazi se drveni barokni oltar iz 1692. godine. Kapela je u unutrašnjosti obložena velikim hrastovim daskama na kojima su naslikani likovi svetaca i apostola. Crkva je bila u trošnom stanju pa su zaslugom današnjeg župnika Željka Pavièiæa 1985. obavljeni znatni graðevinskosanacijski radovi. Od sanacijskih radova na Crkvi Sv. Trojstva obavljeno je prekrivanje krovišta, zaštita vanjskih stijena, izmjena drvenih dijelova tornja te konzerviranje i restauriranje zidnih slika i oltara. Od 1980. do 1990. obavljeni su graðevinskosanacijski radovi Župne crkve Sv. Jurja, a djelomièno su popravljene i ostale kapelice.
|
|
Zateknete li se u Draganiæu, pokušajte ga upoznati biciklom! Naime, više od 10 kilometara duga biciklistièka staza spaja gotovo sve dijelove i ne dopušta Vam se izgubiti (putokazi!), ali vam nudi usputan odmor (klupe i stolovi na nekim raskrižjima). Zadivljujuæi pogled na Ozalj i Sloveniju, Karlovac i Gvozd, Zagreb i Sljeme te Pokupsku dolinu možete doživjeti na samo jednom jedinom mjestu na svijetu : Piramidi! Na oko 220 metara nadmorske visine uzdiže se brežuljak u obliku prave pravcate piramide, raj za odmor i rekreaciju. Osim ove biciklistièke staze koja je prije svega namijenjena rekreativcima i manje zahtjevnim biciklistima možete se oprobati i na biciklistièkoj stazi koja vodi od Draganiæa do Ozlja, ali za to veæ morate biti u dobroj kondiciji, jer dužina staze je 57 kilometara. Kartu staze i opis možete pogledati na našoj stranici 
Ono po èemu je Draganiæ najpoznatiji svakako su Draganiæki ribnjaci koji se od nedavno bave ekološkim uzgojom slatkovodne ribe na 346 hektara vodene površine, a na veselje mnogobrojnih ribièa jedan njihov dio otvoren je i za sportski ribolov. Ribnjaci su bogati veæinom vrsta slatkovodne ribe: šaran, amur, som, linjak, štuka, p.grgeè, tolstolobik, babuška, a.somiæ.
Osim ribolova na ribnjacima, ribu možete loviti i na mnogobrojnim bajerima i kanalima koji protjeèu u nizinskom djelu opæine te na potoku Kupèini. Vodenim površinama u opæini Draganiæ gospodari Sportsko ribolovno društvo Draganiæ.
najbolje je da odmor potražite u nekom od ugostiteljskih objekata smještenih na staroj karlovaèkoj cesti. Ribièima, a i ostalim posjetiteljima Draganiæa posebno preporuèamo Restoran "Ribiè"nedaleko želj. postaje Draganiæ sa dugodogišnjom tradicijom u pripremi jela od ribe, kao i ostalom raznovrsnom ponudom, te izvrsnim kolaèima. Ukoliko planirate ostati u Draganiæu koji dan duže smještaj možete potražiti u restoranu "Mirna Dolina" ili u nekom od karlovaèkih hotela.