GOSPODARSTVO - Opæenito

Pregled stanja gospodarstva opæine Draganiæ

Obrtništvo

Obrtništvo je na podruèju Opæine Draganiæ imalo svoju tradiciju, poèevši od kraja 19. stoljeæa pa do ukidanja Opæine 1957. g., odnosno kroz razdoblje dulje od pola stoljeæa djelovali su brojni kovaèki, lonèarski, pilanski i slièni obrti.
Svoj ponovni razvoj obrtništvo zapoèinje tek 90 - tih godina 20 - og stoljeæa, odnosno nakon osamostaljenja RH, kada su nekadašnji stari tradicijki obrti zamijenjeni novim, prvenstveno uslužnim obrtima (trgovaèki, ugostiteljski, frizerski, autolimarski i sl), dok su u nešto manjem postotku zastupljeni proizvodni obrti (graðevinski, bravarski, drvopreraðivaèki).
Danas na podruèju Opæine Draganiæ djeluje ukupno cca 50 registriranih obrta razlièitih vrsta djelatnosti u koje su ukljuèeni i proizvodni i uslužni obrti.

Trgovaèka društva

Na podruèju Opæine Draganiæ djeluje cca 20 -ak registriranih trgovaèkih društava, prvenstveno d.o.o.-a, koji se bave razlièitim djelatnostima, prvenstveno trgovinom, a nešto manje proizvodnim djelatnostima.
Trgovaèka društva, isto kao i obrtništvo, zasigurno æe doživljeti svoju ekspanziju stavljanjem u funkciju dviju novih poduzetnièkih zona, od kojih je kod jedne u tijeku prodaje zemljišta i zakljuèenje kupoprodajnih ugovora.

Zadruge

Opæini Draganiæ prvenstveno nedostaje Poljoprivredna zadruga u okviru koje bi se okupljali stoèari i poljoprivredni proizvoðaèi koji bi na taj naèin lakše mogli plasirati svoje proizvode na tržište.
U razdoblju od 1993. do 1996. godine na podruèju Opæine Draganiæ osnovana je Poljoprivredna zadruga, no ista je bila prvenstveno orijentirana na trgovinu a ne na okupljanje poljoprivrednika u smislu lakšeg nalaženja plasmana za svoje proizvode te stoga ista niti nije imala dulji prosperitet a posljedica svega bila je njezina likvidacija od strane TS Karlovac 2001. g.
Vizija zadrugarstva na podruèju Opæine Draganiæ u vrlo skoroj buduænosti je formiranje i razvoj moderne poljoprivredne zadruge koja bi se pored organiziranosti kooperanata u smislu traženja plasmana za njihove proizvode, morala odreðenim dijelom baviti i problematikom okrupnjavanja rascjepkanom poljoprivrednog zemljišta.

Poljoprivreda

Prema posljednim podacima o popisu stanovništva, 4,1 % stanovništva Opæine izjasnilo se kao stanovništvo kojemu je poljoprivreda jedini i osnovni izvor prihoda, no unatoè tome, èak 83 % domaæinstava na podruèju Opæine posjeduje zemlju. Odreðeni broj tih domaæinstava se pored drugih osnovnih zanimanja bave i poljoprivredom (manji dio i stoèarstvom) kao dodatnim zanimanjem, a najveæim dijelom domaæinstva, prvenstveno staraèka, prestala su obraðivati zemlju te je takva zemlja uglavnom unatrag 10 -ak godina zarasla u šikare i šume uslijed èega je neadekvatna za daljnju obradu bez predhodnog posebnog privoðenja namjeni.

Prema posljednim podacima Opæina Draganiæ raspolaže obradivim poljoprivrednim zemljištem površine 2510 ha ili oko 34,6 % njezine sveukupne površine.

Najveæa koènica za razvoj moderne poljoprivredne proizvodnje su u potpunosti nesreðeni imovinsko-pravni odnosi na poljoprivrednom zemljištu te veoma velika usitnjenost poljoprivrednih parcela koje su neadekvatne za bilo kakvu ozbiljniju tržišnu proizvodnju.

Promet

Opæina Draganiæ uslijed svojeg povoljnog geografskog položaja u središnjem dijelu RH, svojim sjeveroistoènim dijelom smještena na samoj granici Karlovaèke i Zagrebaèke Županije, prometno je veoma dobro povezana kako sa susjednim Opæinama i gradovima, tako i sa preostalim dijelom RH.
Cijelim uzdužnim središnjim dijelom Opæine Draganiæ iz pravca sjeveroistoka prema jugozapadu paralelno prolaze dvije znaèajne cestovne prometnice, svaka u dužini od cca 10 km, i to:

  • ŽC 1042 Zagreb - Karlovac
  • autocesta Zagreb - Karlovac.

Najveæi problem u cestovnom prometu je veoma velika frekventnost vozila, kako putnièkih, tako i teretnih (povremeno preko 10 000 vozila u jednom danu) èime je znatno ugroženo kretanje pješaka i biciklista uz istu. Izgradnjom pješaèkog nogostupa navedena bi se problematika najveæim dijelom bila riješena te time zaštiæeni svakodnevno ugroženi brojni životi pješaka i biciklista, a prvenstveno školske djece.
Vezano uz auto - cestu Zagreb - Karlovac valja istaknuti kako Opæina Draganiæ nema direktnog prikljuèenja na nju sa svojeg podruèja, nego se promet istom kroz podruèje Opæine odvija kao tranzitni.
Pored navedenih cesta, podruèjem Opæine prolaze još 4 Županijske ceste od kojih dvije popreèno povezuju podruèje Opæine sa susjednim gradovima Karlovac i Ozalj. Istoènim dijelom Opæine prolazi željeznièka pruga iz pravca Zagreba prema Rijeci, koja takoðer prolazi duž cijelog podruèja Opæine, u dužini od cca 7 km, a na podruèju Opæine nalaze se dvije željeznièke postaje - ŽP Draganiæ i ŽP Lazina.

Šumarstvo

Duž cijelog južnog dijela podruèja Opæine, u površini od 3425 ha ili 47,2 % površine Opæine prostiru se šume hrasta lužnjaka. Šume spadaju u skupinu gospodarskih šuma te su u 100 % - tnom državnom vlasništvu, a istima gospodare Hrvatske šume - Uprava šuma Karlovac.

Financijske usluge

Na podruèju Opæine Draganiæ postoji Poslovnica Karlovaèke banke d.d., u okviru koje se obavlja platni promet za pravne osobe koje posluju putem predmetne banke, kao i financijsko poslovanje za fizièke osobe (tekuæi i žiro-raèuni graðana, isplata mirovina i sl.)
Pravne, a prvenstveno fizièke osobe u moguænosti su koristiti i razne oblike financijskih usluga koje im nudi Hrvatska pošta d.d.

Udruživanje

Poljoprivredni proizvoðaèi i stoèari s podruèja Opæine Draganiæ okupljeni su u dvije udruge koje su registrirane na podruèju Opæine Draganiæ a okupljaju èlanove sa podruèja cijele Karlovaèke Županije i to:

  • Udruga za meðususjedsku pomoæ "Strojni prsten" Karlovaèke Županije - Draganiæ
  • Udruga proizvoðaèa mesa i mlijeka za podruèje Karlovaèke Županije.

Radna snaga

Popisom stanovništva iz 2001. g. dobiveni su i odreðeni podaci o kvalifikacijskoj strukturi 2558 stanovnika u dobi starijoj od 15 godina i to kako slijedi:

  • 1 414 stanovnika spada u kategoriju stanovništva u koju se ubrajaju oni koji su bez ikakve završene škole do stanovnika sa završenom osnovnom školom
  • 983 stanovnika ima završenu srednju školu
  • 110 stanovnika spada u kategoriju koja ima završenu višu i visoku školu, te magisterij i doktorat
  • 51 stanovnik je nepoznate kvalifikacijske strukture